Mistična rijeka

Najsjevernija i najmanja hrvatska županija Međimurje, javnosti je znana kao zemlja između voda – Mure na sjeveru i Drave na jugu. Zbog mnogih prirodnih ljepota Međimurje nazivamo hrvatskim cvjetnjakom, a u njegovom donjem dijelu, uz lijevu obalu rijeke Drave smjestio se gradić Prelog.

Naziv Prelog u povijesti je na kartama imao mnoge izvedenice poput Perlak, Perlag, Prelok, Birlack, Briloch i Brilach ali u novijoj povijesti se ustalio i današnji naziv Prelog. Stanovnici svoj grad nazivaju Prilok a sebe, priločancima. Prvi pisani spomen Preloga datira iz 6.prosinca 1264. godine kada je ban Roland od Ratolda izdao presudu oko posjeda Trnava.

Prema dostupnim arheološkim nalazima na području Preloga čovjek je na ovom području živio još u brončano i željezno doba. Iako je Drava s jedne strane činila prirodnu granicu, ipak nije mogla zaustaviti brojne narode koji su se njenom dolinom kretali prema Alpama ili pak suprotno, prema Podunavlju. Upravo taj odličan položaj dao je na važnosti ovome kraju u antici i srednjem vijeku. Plodna zemlja i odlična klima omogućili su trajno naseljavanje na ovim prostorima. Dokazi za to pronađeni su u starim nekropolama, tumulima pa i villama rusticama iskopanim u okolici Preloga. No na žalost, ovuda su prošla brojna barbarska plemena koja su opustošila i opljačkala antička naselja, a bilo je i sukoba Franaka s Avarima, kao i provala Mađara. Kao dio Međimurja, Prelog se našao pod vlašću Zrinskih u 16 i 17. stoljeću. Zapisa iz tog i kasnijeg doba ima jako malo, a najviše podataka saznajemo iz kanonskih vizitacija.

Smještaj uz rijeku Dravu definirao je tlocrt naselja, a voda je oblikovala ulice i trgove, pa je i uvjetovala položaj gradnje glavne župne crkve na najvišu uzvisinu u donjem Međimurju, a time i u Prelogu. Čak je i glavni oltar dopremljen riječnim putem jer je izgrađen iz jednog komada. To je rijetka posebnost koja doprinosi ljepoti i važnosti baroknog zdanja građenog između 1758. i 1761. godine, a koje je posvećeno sv. Jakobu. Crkva slovi kao jedna od najljepših baroknih građevina u Hrvatskoj, a svod s kupolicama nad prostranom dvoranom crkvene lađe prvi je takve vrste u hrvatskoj crkvenoj arhitekturi. Unutrašnjost je oslikao 1813. godine talijanski slikar Aloysius Belli, a oltarne pale za pokrajne oltare od sv. Ružarija (krunice) i Sveta Tri Kralja oslikao je 1869. godine Giacomo Brollo iz Germone di Friuli iz Italije.

Naravno stajati na najvišoj geografskoj točki nizinskog grada smješta promatrača u strogi centar naselja. Grad Prelog se sastoji od ukupno osam naselja: Draškovec, Cirkovljan, Otok, Oporovec, Čehovec, Hemuševec i Čukovec u kojima živi preko 7800 stanovnika. Upravni dio gradskog područja smješten je u naselju Prelog, koje se proteže niz glavnu ulicu uz koju su smještene stare dvokatne zgrade koje su nekada pripadale imućnijim židovskim obiteljima, starinske kućice prizemnice i moderna zdanja. Centar je moguće obići pješke u samo nekoliko minuta te vidjeti već spomenutu crkvu i pripadajući trg ali i sudjelovati u mnogobrojnim misnim slavljima na kojima lokalna kantorica (orguljašica) oživljava glazbu koju proizvode impresivne Angsterove orgulje iz 1896. godine. Kod crkve u Prelogu pronađeni su temelji nepoznatog objekta kružnog oblika (kula) za kojeg se smatra da je kroz protek vremena imao sakralni ali i profani karakter. Kula se nalazila na starim pečatima trgovišta Prelog pa je od davnina bila i heraldički identitet grada te je njen potpuno slučajni pronalazak važno otkriće.

Preko puta crkve, u zgradi nekadašnjeg rodilišta i bolnice za trahom te gradske uprave, smjestile su se dvije kulturne ustanove – Muzej Croata insulanus Grada Preloga te Knjižnica i čitaonica Grada Preloga. Muzej je osnovan 2013. godine te sadrži zbirke keramike, veziva te naivne i moderne umjetnosti koje su upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pritom se ističe posebnost zbirke naivne umjetnosti koja sadrži djela najznačajnijih predstavnika tog likovnog pravca: Ivana Generalića, Ivana Lackovića Croate, Josipa Generalića te Ivana Rabuzina. Zbirka moderne umjetnosti može se pohvaliti djelima najznačajnijih autora hrvatske moderne umjetnosti: Otona Glihe, Ede Murtića i Ivana Meštovića. Uz spomenute, muzej posjeduje i bogatu zbirku etnografskih predmeta iz svakodnevnog života.

Muzej Croata insulanus Grada Preloga i Knjižnica i čitaonica Grada Preloga

Korijeni knjižnice sežu do 1903. godine kada je otvorena prva mjesna čitaonica tzv. kasino. Knjižnicu je 2017. godine Hrvatsko knjižničarsko društvo proglasilo Knjižnicom godine, a 2020. godine je osvojila EIFL nagradu za inovativnost. Knjižnica i čitaonica Grada Preloga posjeduje stalno rastuću digitalnu zbirku starih fotografija i dokumenata iz preloške povijesti. Bavi se očuvanjem nematerijalne baštine vezane za narodne mitove i predaje s fokusom na lokalna mitska bića koja „žive“ u rijeci kroz produkciju baštinskih publikacija i organizaciju festivala LegenD(r)a. U referentnoj zbirci knjižnice nalazi se i svih pet svezaka Hrvatske enciklopedije koja je tiskana od 1941. – 1945. godine od kojih je peti svezak, zbog svoje rijetkosti, jedna od najtraženijih hrvatskih knjiga svih vremena.

Glavna ulica paralelna je s tokom Drave koji je udaljen od centra naselja samo dva kilometra i još jednom suptilno pokazuje sponu između vode i grada. Osim prekrasne netaknute i uređene prirode koja obiluje životinjskim i biljnim vrstama, rijeka u svojoj sportskoj zoni i marini, nudi mjesto za obiteljska druženja, rekreaciju i promatranje ptica. Nazivano hrvatskom Amazonom, ovo područje je 2020. godine UNESCO proglasio rezervatom.

Rijeke Mura, Drava i Dunav teku kroz pet zemalja i čine zeleni pojas dug 700 kilometara koji povezuje gotovo milijun hektara jedinstvenog područja prirodne i kulturne baštine koji je postao prvi svjetski 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Taj jedinstveni riječni krajolik uspio je zadržati nevjerojatnu biološku raznolikost unatoč brojnim promjenama koje je uzrokovala ljudska aktivnost, a može se pohvaliti i nizom rijetkih staništa poput velikih poplavnih šuma, riječnih otoka, šljunčanih i pješčanih obala, rukavaca i mrtvica. Ta su staništa dom najveće populacije orla štekavca u Europi i utočište mnogih drugih ugroženih vrsta poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i nekih ranjivih vrsta riba poput kečiga.

Rijeka Drava stoljećima je utjecala na život stanovnika koji su živjeli u njenoj blizini. Poplavljivala im je naselja, davala vodu za svakodnevni život, za mljevenje žita, za plovidbu, za hranu, čak i za ispiranje zlata. A oni su je pokušali ukrotiti, premostiti i iskoristiti. Djeca i odrasli su većinu svog vremena provodili na otvorenom, pa je takav način života u manjem obliku prisutan i u današnje vrijeme. Ribolov i vožnja posebnim dravskim čonima (čamcima) koji se tradicionalno izrađuju od smreke, ariša ili crnog bora, omiljena je razbibriga lokalnog stanovništva.

Drava je oduvijek predstavljala opasnost te znala biti hirovita, nepredvidiva i spremna mijenjati sudbine. Usprkos tome ljudi su zadržali gotovo mitski odnos prema rijeci i iskazivali joj poštovanje. U Međimurju je to posebno vidljivo u usmenoj predaji koja se dobrim djelom održala i do danas, ali i sjetnim pjesmama koje govore o vodi (bilo Muri bilo Dravi, bilo izvorima i zdencima). Ljude su privlačila mnoga bića koja su „živjela“ u vodi ili oko nje. Bilo je tu vila, dravskih nemani, coprnica, vodenjaka, pozoja, pesjaneka… Njima su plašili djecu, objašnjavali uspjehe i neuspjehe kod kuće i na polju ili si jednostavno kratili vrijeme pričajući strašne priče.

Posjetiti Prelog znači doći vidjeti rijeku. Mističnu i surovu ali istodobnu prekrasnu i bogatu životom.

Autorice:
Maja Lesinger
Dominika Lukačić – Murković
Knjižnica i čitaonica Grada Preloga

Pročitajte ovaj blog na engleskom

KORISNE POVEZNICE:

PRILOŽENE FOTOGRAFIJE